Архиве ознака: feminizam

Simon de Bovoar, Drugi pol

Na današnji dan, 9. januara 1908. rođena je Simon de Bovoar,  francuska književnica, politička aktivistkinja, feministkinja i filozofkinja čija dela su zasnovana na filozofiji egzistencijalizma. Bila je žena snažnog i prodornog intelekta, a njeno sveukupno delo simbol je emancipacije i afirmacije žene kao ravnopravnog bića u dominantno muškom svetu.  Pisala je romane, drame, memoare, eseje. Poznata je po romanima „Svi su lјudi smrtni“,„Gošća“,„Mandarini“… ali i po eseju „Drugi pol“ kojim osvešćuje važnost i ugroženost žene i utemeljuje osnove feminizma.   

 

Iz knjige Simone de Beauvoir Drugi spol
 Prevod sa francuskog Mirna Šimat
Izdavač Naklada Ljevak, Zagreb, 2016.

Postoji jedan dobar princip koji je stvorio red,
svjetlost i muškarca,
i jedan loš princip koji je stvorio kaos, mrak i ženu.

Pitagora

U sve što su muškarci napisali o ženama
treba posumnjati,
jer su oni istodobno i sudac i stranka.

Poulain de la Barre

Simone de Beauvoir Drugi spol

Uvod
(odlomak)

Dugo sam oklijevala pisati knjigu o ženi. Tema razdražuje, pogotovo žene, a i nije nova. Već se mnogo pisalo o raspravi o feminizmu, danas je gotovo pa zaključena. Nemojmo više o tome… Ipak, o tome se još govori. I ne čini se baš kao da su opsežne gluposti izgovorene tijekom posljednjeg stoljeća rasvijetlile problem. Uostalom, postoji li tu problem? I kakav je on? Postoje li uopće žene? Dakako, teorija o vječnom ženskom još ima pobornika; oni šapću: »Čak i u Rusiji, one su i dalje žene«; no drugi dobro obaviješteni ljudi – a katkad su to ti isti, uzdišu: »Žena se gubi, žena je izgubljena.« Više ne znamo zasigurno postoje li još žene, hoće li ih svagda biti, treba li to željeti ili ne, koje mjesto zauzimaju na ovome svijetu, koje bi mjesto trebale zauzimati? »Gdje su žene?«, pitao se nedavno jedan neredoviti časopis.1 [1 Danas više ne postoji, zvao se Franchise.] No prije svega: što je to žena? Netko je jednom rekao: »Tota mulier in utero: to je maternica.« Govoreći pak o nekim ženama, znalci izjavljuju: »To nisu žene«, iako imaju maternicu kao i ostale. Svi se slažu da ljudska vrsta podrazumijeva i ženski spol. On danas, kao i nekoć, čini otprilike polovicu čovječanstva; a opet nam se govori da je »ženskost u opasnosti«. Bodre nas: »Budite žene, ostanite žene, postanite žene.« Svako ljudsko biće ženskog spola nije dakle nužno žena; u tu svrhu potrebno je biti dijelom tajanstvene i ugrožene stvarnosti – ženskosti. Izlučuju li jajnici ženskost? Je li ona utisnuta na Platonovu nebu ideja? Je li dovoljna šuštava suknja da siđe na Zemlju? Iako se neke žene silno trude utjeloviti je, model ženskosti nitko nikada nije patentirao. Rado ga opisujemo nejasnim i svjetlucavim pojmovima koji kao da su posuđeni iz rječnika proročica. U doba svetoga Tome bit ženskosti činila se jednako pouzdano određena kao uspavljujuće svojstvo maka. No konceptualizam je izgubio na snazi. Prirodne i društvene znanosti više ne vjeruju u postojanje nepromjenjivih entiteta koji bi definirali određene karaktere kao što su karakter žene, Židova ili crnca. One karakter smatraju sekundarnom reakcijom na neku situaciju. Ako danas više nema ženskosti, znači da je nikada nije ni bilo. Znači li to da riječ »žena« nema nikakva sadržaja? Наставите са читањем

Оставите коментар

Објављено под Кутак за читање